U termoelektranu Stanari je uloženo 550 miliona eura, a planirano je zapošljavanje 900 radnika.
Ivica Jakovljević tvrdi da termoelektrana Stanari u cijelosti ispunjavaju propise Evropske unije [Ustupljeno Al Jazeeri]
Piše: Harun Cero
Bosna i Hercegovina se ne može baš pohvaliti velikim investicijama i projektima, koji odgovaraju evropskim standardima i koji bi u ekonomskom smislu pomogli državi, a ne samo ‘bili lijepi za oko’.
No, postoje i iznimke. Termoelektrana Stanari kod Doboja je početkom januara krenula sa isporukama prvih megavata u energetsku mrežu Bosne i Hercegovine. Ukupna vrijednost projekta je 550 miliona eura, što uključuje izgradnju termoelektrane i razvoj rudnika do potrebnog kapaciteta. No, neki stručnjaci sumnjaju u usklađenost rada nove termoelektrane sa tehnološkim i ekološkim standardima u Evropskoj uniji.
Planirano zapošljavanje 900 radnika
Ivica Jakovljević, direktor EFT Rudnika i Termoelektrane Stanari, tvrdi da elektrana ima licencu i za međunarodnu trgovinu te da će električnu energiju plasirati u region jugoistočne Evrope. “Pošto u BiH generalno ima viška struje, mi ćemo energiju plasirati u zemlje kao što su Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Albanija i Makedonija“, kaže Jakovljević.
Za Republiku Srpsku i BiH realizacija ovakvog projekta sigurno predstavlja veliki zamajac privrednog razvoja, a planirano je da se u narednih nekoliko godina zaposli 900 radnika. Trenutno ih je u elektrani zaposleno nešto više od 600.
“Također ima radnika koji su, i koji će biti, u rudniku i TE Stanari neposredno zaposleni. Veliki broj radnika će raditi u nizu pratećih djelatnosti za potrebe rudnika i termoelektrane. Istovremeno, rudnik i TE Stanari će biti jedan od važnijih platiša poreza i nadoknada kojima se obezbjeđuju prihodi za budžete opštine Stanari, RS i BiH“, ističe Jakovljević i dodaje da najveći dio radne snage čine domaći radnici, radnici iz Stanara i okoline, kao i stručni inženjerski kadar iz BiH. Manji dio stručnjaka angažovan je iz zemalja u okruženju.
Ipak, svi radnici su uključeni u proces učenja i obuke, jer se radi o tehnologiji, tvrdi Jakovljević, koja je do sada bila neopoznata u regionu.
Gradnju termoelektrane i razvoja rudnika u potpunosti finansira britanska EFT Grupa. Projekat je 30 posto finansiran sopstvenim sredstvima, a 70 posto uz pomoć kredita koji su povučeni od Kineske Razvojne Banke i nekoliko regionalnih banaka. Zanimljivo je, ističe Jakovljević, da je po prvi put jedna velika kineska banka odobrila kreditni aranžman jednoj privatnoj kompaniji u regionu jugoistočne Evrope. EFT Grupa je do sada investirala preko 85 posto od ukupne planirane investicione vrijednosti. Po pitanju ekologije i ekoloških propisa, direktor termoelektrane Jakovljević tvrdi da je eneregetska zajednica, nadležni organ Evropske unije za ovu oblast, potvrdila da TE Stanari u cijelosti ispunjavaju propise EU-a.
“EPC ugovor za izgradnju i puštanje u rad TE Stanari sa kineskom firmom Dong Fang Electric Corporation (DEC) potpisali smo u maju 2010. godine. Bez obzira na nešto blaže zahtjeve BiH propisa, odredbe našeg EPC ugovora, po pitanju ekologije, poštovale su tada važeću EU direktivu (2001/80/EC). Nova EU direktiva donijeta u novembru 2010. (2010/75/EU), pooštrila je ekološke kriterijume, ali je također predvidjela da se ovi oštriji zahtjevi ne primjenjuju na elektrane koje će biti puštene u rad prije 2018.“.
Straučnjaci već neko vrijeme sugeriraju zemljama regije da djeluju na povećanju energetske učinkovitosti stambenih zgrada, efikasnijem iskorištavanju vjetra i sunca, ali i smanjenju upotrebe uglja.
Jakovljević smatra da u razvijenim zemljama, sa jakom ekonomijom, ljudi mogu da biraju kako će se grijati ili iz čega će proizvoditi energiju, ali da to nije slučaj u regiji jugoistočne Evrope.
“Mi naravno želimo da imamo što čistiju životnu sredinu i zemlju u kojoj živimo. Vjerujem da će to vrijeme doći kod nas ali, nažalost, još uvijek nismo dovoljno bogati da se mjerimo sa zemljama zapada. Zatvaranje jeftinih izvora energije u BiH, kao što su termoeletrane, unazadilo bi već usporenu ekonomiju“, zaključio je Ivica Jakovljević, direktor EFT Rudnika i Termoelektrane Stanari.
Profesor i voditelj rudarskog odsjeka na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli Edin Delić tvrdi da rad TE Stanari u potpunosti nije usklađen sa tehnološkim i ekološkim standardima u EU-a. Smatra da je sporno nekoliko elemenata, koji uglavnom nisu u skladu sa principom BAT (Best Available Technologies).
“Treba imati u vidu da se izgradnja strateškog elektroenergetskog objekta mora bazirati na aktuelnim najboljim tehnologijama u vremenu izgradnje, a da se već pooštravaju kriteriji okolinskog uticaja, kako po pitanju izdvajanja ugljendioksida, koji je vezan za energetsku efikasnost, tako i po pitanju sumpor dioksida(SO2), čvrstih čestica i ostalih polutanata koji su produkti kvaliteta uglja, tehnologije spaljivanja i filtriranja“, ističe Delić.
Prekomjerne emisije štetnih materija
On tvrdi da je energetska efikasnost TE Stanari deklarisana kao “bruto stepen korisnosti bloka” od 38,5 psoto, a što je znatno ispod danas komercijalno dostupnih najboljih tehnologija koje se kreću u nivou od oko 43 posto.
“Mislim da će i ovih 38,5 posto biti teško dostići u realnom radu i da će to biti najkrupnija prepreka u daljem radu termoelektrane.“ Po njemu je to posljedica nedostatka vode za hlađenje tehnološke pare, zbog čega je, tvrdi, u TE Stanari primjenjen princip suhog hlađenja kod koga voda cirkuliše u zatvorenom sistemu poput hlađenja u automobilu.
Drugi ozbiljan problem Delić vidi u sistemu odsumporavanja dimnih gasova.
U TE Stanari je primjenjen sistem suhog odsumporavanja, a on tvrdi da je najbolja tehnologija odsumporavanja na tržištu trenutno tehnologija mokrog odsumporavanja, koje ne bi trebalo imati alternativu niti na jednom od energetskih objekata u BiH.
“Nove obaveze koje je BiH prihvatila od prije neki dan u okviru Projekta koji je podržao USAID i obaveza BiH kao članice “Energetske zajednice” predviđaju smanjenje izdvojenog sumpora za više od 90 posto u odnosu na postojeće količine. Deklarisana koncentracija sumpora u dimnim gasovima od 200 mg/m3 je znatno iznad danas najboljih tehnologija“.
Iako izražava sumnju što se tiče energetske i okolinske efikasnosti TE Stanari, Delić je mišljenja da se ekonomski radi o značajnom projektu za BiH.
“Povećanje proizvodnje u Rudniku Stanari i instalisana snaga od 300 megawata predstavljaju ozbiljan ekonomski “vjetar u leđa”. Da se malo više vodilo računa o energetskoj efikasnosti i najboljim tehnologijama mogli bi imati vjere da će dugoročno tako i ostati. Međutim može se očekivati “stezanje kajiša” kada su u pitanju prekomjerne emisije štetnih materija koje su se mogle izbjeći. One mogu u perspektivi ograničiti pristup ove TE tržištu, te smatram da bi bilo racionalno već sad raditi na prumjenama u tehnološkom procesu – u prvom redu u smislu efikasnijeg hlađenja, podizanja efikasnosti kotla i primjene mokrog odsumporavanja“.
Delić ističe da, sve sve dok ne nađemo kvalitetnu zamjenu za ugalj, nećemo moći izbjeći CO2, osim ako ne invenstiramo u veću energetsku efikasnost, kako proizvodnih pogona, tako i u potrošnji.
“Mislim da se primjenom adekvatnih (najboljih) tehnologija uticaj TE Stanari na okolinu može svesti na prihvatljiv. Ukoliko imamo TE koja ispunjava danas dostignute najsavremenije zahtjeve, mislim da je to zagađenje koje bi građani mogli tolerisati. Treba imati u vidu i da je pozicija ove elektrane mnogo pvoljnija u odnosu na ostale TE u BiH, koje su uglavnom bliže većim naseljenim mjestima i na terenu koji je znatno nepovoljniji za odvođenje dimnih gasova u vrijeme umanjene atmosferske cirkulacije“.
Edin Delić je zaključio da treba imati u vidu da se po sličnom konceptu, kao i TE Stanari, planira izgradnja termoelektrane u Banovićima, ali da su, prema njegovim saznanjima, neki od nedosatataka koje pominje već uočeni, zbog čega se mijenja prvobitno planirani blok od 300 megawata na jači 350 megawata, koji bi navodno trebao imati najbolju efikasnost.
Tvrdi da i za tu termoelektranu ostaje pitanje sistema odsumporavanja.
Isplativa investicija
Semin Petrović, projektni menadžer Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku iz Sarajeva, je mišljenja da TE Stanari dodatno doprinosi nezavisnosti RS-a i BiH u pogledu vlastite proizvodnje električne energije.
“Sa aspekta proizvodnje električne energije, znači otprilike 2.000 gwh na tržištu električne energije na godišnjem nivou“, ističe Petrović i dodaje da će ipak najveću ekonomsku korist od termoelektrane imati njeni vlasnici, jer je ona privatna.
S druge strane, u uslovima otvorenog tržišta, smatra on, električna energija proizvedena u TE Stanari bi mogla ići potpuno u izvoz, jer bi na odluku o njenom plasmanu utjecalo samo tržište, a ne vlasti (bh. entiteta i BiH) i sadašnje tri državne elektroprivrede.
Petrović je ipak uvjeren da će se investicija u TE Stanari sigurno isplatiti, ponajviše iz razloga što je to prvi veći objekat za proizvodnju električne enrgije u regionu, a skoro sve zemlje u užem i širem okruženju su neto uvoznici električne energije.
Petrović tvrdi da su svi projektovani paramteri i dozvole za gradnju termoelektrane izdate u skladu sa tada, i još uvijek, važećom legislativom vezanom za emisije zagađujućih materija, odnosno zaštite zraka, vode i tla.
Probni pogon, zaključio je Semin Petović, će pokazati da li je to tako.
Pokušali smo stupiti u kontakt i sa opozicijom u Republici Srpskoj, šefom Kluba poslanika PDP-a Branislavom Borenovićem i poslanikom NDP-a Draganom Čavićem, da bi čuli njihovo mišljenje o novoj termoelektrani u Stanarima, no Borenović se nije javljao na mobitel, dok Čavić nije odgovarao na mail.
Izvor: Al Jazeera
BRITANSKA KOMPANIJA EFT
EFT je britanska energetska kompanija koja postoji od 2000 godine. Grupa se bavi trgovinom i investicijama u energetskom sektoru, posebno u zapadnoj, srednjoj i jugoistočnoj Evropi.
Kroz trgovinu i ulaganja u nove energetske proizvodne pogone EFT djeluje tržištu električne energije u jugoistočnoj Evropi.