Izgradnja KPG (CNG) stanice u krugu fabrike “Alumina” d.o.o.

U krugu fabrike “Alumina” d.o.o. u Zvorniku, počeli su pripremni radovi na izgradnji stanice za proizvodnju komprimovanog prirodnog gasa. Planirano je da se komprimovanim prirodnim gasom snabdijevaju industrijski potrošači u Bosni i Hercegovini, posebno oni koji trenutno u svojim proizvodnim procesima koriste mazut. Zamjena mazuta sa prirodnim gasom ne bi iziskivala velike troškove i imala bi povoljan uticaj na zaštitu okoline. (više)

 

Junuzović-Kopex DOO i “GIPS” DD Tuzla ekološki svjesni

INTERVJU: Mr. Semir JUNUZOVIĆ, izvršni direktor JUNUZOVIĆ-KOPEX DOO, LUKAVAC (više)

 

Autobusi na CNG u Sarajevu

Poučeni dobrim iskustvom Gradskog i prigradskog saobraćaja Tuzla kada je u pitanju upotreba CNG plina u autobusima javnog prijevoza i kompanija GRAS iz Sarajeva odlučila je da u svoj vozni park uvrste vozila na CNG pogon.

Osam autobusa na prirodni gas je stiglo u krug Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća (KJKP) GRAS, a kako je ranije najavljeno, radnici su se odrekli jednog toplog obroka kako bi kupili autobuse na gas koji su koštali 271.000 KM. Potpredsjednik Sindikata GRAS-a Amir Muminović za medije je rekao da su autobusi na gas poklon radnika preduzeću i gradu Sarajevu. Stavljanje u funkciju autobusa s pogonom na prirodni gas se očekuje 08. maja 2017. Vozila će saobraćati na linijama 31e Vijećnica – Dobrinja, 16 Dom Armije – Bare, 16b Dom Armije – Koševsko Brdo, 21 Sutjeska – Vogošća, 27 Ilidža – Sokolović Kolonija i 31 Nedžarići – Dobrinja.
Iz ovog preduzeća ranije su istakli kako je Sindikat u razgovoru s Upravom preduzeća dogovorio kako bi se generalno javni gradski saobraćaj trebao preorijentirati na vozila s pogonom na prirodni gas. Osim što će poboljšati stanje u odvijanju javnog gradskog prijevoza, vozila su značajna i s ekološkog aspekta i zaštite zagađenja zraka. Također, značajna su i zbog toga što će izdvajanja za gorivo sada biti za 30 do 40 posto manja nego ranije. (Objavljeno u Biltenu br. 28 Udruženja za gas u BiH)

 

Hrvatska 2018. dobiva prvu LNG punionicu

Hrvatska bi u prvoj polovini sljedeće godine trebala dobiti prvu LNG punionicu koja bi bila namijenjena gospodarskim vozilima, najavljeno je na predstavljanju projekta uvođenja LNG-a, odnosno tečnog prirodnog gasa u hrvatski cestovni promet.

Prva LNG punionica bit će postavljena u prvoj polovini 2018. godine, a o interesu prijevoznika ovisi hoće li biti otvorena u Zagrebu ili Rijeci, kazao je voditelj LNG projekta za Hrvatsku i predstavnik tvrtke Butan Plin Novigrad Davor Borić, koja će graditi punionicu. Do 2020. godine infrastruktura za takve punionice trebala bi biti postavljena u svim većim gradovima, a do 2030. bit će postavljena kompletna mreža punionica. Najkasnije do 2025. godine infrastruktura za LNG punionice trebala bi postojati na 11 lokacija na hrvatskim autocestama, istaknuto je na predstavljanju.

Prema Borićevim riječima, postoji plan otvaranja i punionica na obali odnosno u lučkim pristaništima koja će služiti za trajektni, odnosno pomorski prijevoz. Prva takva punionica, kako je najavljeno, bit će izgrađena u Splitu. Svaka punionica stajat će oko milijon eura, pri čemu tvrtka Butan Plin Novigrad ulaže polovinu novca, dok polovina dolazi iz fondova Evropske unije. Dok se kod nas tek očekuje prva LNG punionica, neke europske zemlje već imaju razgranatu mrežu. Švedska ih, kako je rečeno, ima pet, Francuska četiri i još 11 u izgradnji, Italija četiri, itd.

LNG, kao i CNG (stlačeni prirodni plin – SPP), koji se također koristi za pogon motornih vozila, neki su od kandidata koji bi sljedećih godina trebali zamijeniti dizelska vozila koja znatno više zagađuju okoliš, naglašeno je na predstavljanju, na kojem je također istaknuto i da LNG i CNG imaju niže emisije ugljičnog dioksida, iznimno malo zagađenje zraka i manje su bučni od dizelskih pogona. Predstavljanje projekta uvođenja LNG-a u cestovni promet, koji se provodi u sklopu projekta sufinaciranog sredstvima EU (Program Connecting Facility), organizirali su Grupacija za LNG, CNG i bioplin, koja djeluje u sklopu Zajednice za ukapljeni naftni plin pri Sektoru za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore, u suradnji s pulskom tvrtkom Benussi. (Objavljeno u Biltenu br. 28 Udruženja za gas u BiH)

 

DVGW pozdravlja odluku kabineta savezne vlade

Savezna vlada stavlja jasan akcenat na mobilnost s prirodnim gasom

Kabinet savezne vlade je na sjednici održanoj 15. februara 2017. u Berlinu donio odluku o poreskim olakšicama za komprimirani i tečni prirodni gas (CNG i LNG) kao gorivo do 2026. godine. Poreske olakšice će do 2024. godine biti u istom obimu kao do sada, a zatim će doći do digresije. Da kabinet nije donio ovu odluku, poreske olakšice bi bile ukinute 2018. godine. Nakon odluke kabineta, nacrt zakona je upućen u proceduru savjetovanja u savezni parlament. “Donesena odluka saveznog kabineta je pozitivan ali već prilično zakasnio signal, koji mi u svakom slučaju pozdravljamo. Potrošači, proizvođači i operateri punionica za vozila na gas s jasnom perspektivom dobijaju sigurnost u planiranju. Odluka daje i privredi investicionu sigurnost i doprinijet će daljem konsekventnom razvoju tehnologije i infrastrukture ovog ekološkog goriva”, prokomentarisao je odluku Prof. dr. Gerald Linke, predsjednik uprave Njemačkog stručnog udruženja za gas i vodu (DVGW).
Vozila na prirodni gas mogu u saobraćajnom sektoru pružiti važan doprionos zaštiti klime. Vozila na gas ispuštaju oko 25 % manje CO2 od vozila na benzin i oko 90 % manje NOx od dizel vozila te skoro bez fine prašine. Pored toga imaju potencijal za klima neutralnu vožnju, ako se za pogon koristi gas iz regenerativnih izvora, dodao je prof. Linke. Također i u transportnom saobraćaju koji je veoma fokusiran na dizel tehnologije, gas u tečnoj formi može doprinijeti potencijalu smanjenja emisije. Tehnologija je tehnički zrela i može neposredno doprinijeti smanjenju opterećenja okoliša.
„DVGW se preko svojih naučnih instituta angažira na istraživanju goriva iz obnovljivih izvora. Gasovi iz obnovljivih izvora pružaju najbolje rezultate u pogledu kombiniranih zahtjeva za doseg vozila i klimatsku prihvatljivost. I s tim predstavljaju solidan element odžive strategije mobilnosti“, istakao je prof. Linke. (Objavljeno u Biltenu br. 28 Udruženja za gas u BiH)